Selo u kladovskoj opštini na obali Dunava, ciji se gotovo svi stanovnici nalaze na privremenom radu u Danskoj i drugim evropskim zemljama, ovog leta potresa jedna nesvakidašnja afera.
Potpredsednik Mesne zajednice Ljubiša Gušatovic, koji takode godinama sa svojom porodicom pecalbari u Danskoj, na ulazu u selo postavio je tablu sa 12 zvezdica Evropske unije na kojoj piše "Welcome to Ljubicevac" i "Dobro došli u Ljubicevac", ali je to nekome zasmetalo, pa ga je prijavio komunalnoj inspekciji u Kladovu i zatražio da se sporna tabla ukloni.
- Tablu sam postavio 12. jula, dva dana pre nego je održana proslava na kojoj su se okupili zavicajci - kaže Gušatovic. Tacno je da sam njenu nabavku finansirao sa 500 evra, ali to nije moj hir, vec je mesna zajednica smatrala da tako nešto treba da postavimo na ulazu u selo u znak zahvalnosti za pomoc vrednu više od pet miliona evra koja je iz Evrope u vidu donacija stigla u Ljubicevac, ali i druga mesta u Timockoj krajini. Svi su bili oduševljeni ovom idejom, a onda mi je pre nekoliko dana stigao poziv da se javim u sobu broj 12 u komunalnoj inspekciji zato što sam tu tablu postavio.
Gušatovic veli da su, kada je otišao u SO Kladovo da se raspita u cemu je problem, svi bili vrlo ljubazni i rekli da oni samo postupaju po prijavi koju je uputio neko iz njegovog Ljubicevca.
- Ukoliko u SO Kladovo, tacnije komunalnoj inspekciji, budu odlucili da se tabla ukloni, ici cemo do samog državnog vrha da tu odluku poništimo - prilicno uzbudeno kaže Gušatovic. - Ljubicevac je pravo evropsko selo, jer se 90 odsto stanovništva nalazi na privremenom radu u inostranstvu. Krajnje je vreme da udemo u Evropu, a tabla je samo mali korak na tom putu.
Gušatovic kaže da 15 godina nije postojala tabla da se obeleži selo na skretanju od magistralnog puta Kladovo - Negotin. Prošle godine clanovi Mesne zajednice su samoinicijativno kao i ovoga puta postavili manju tablu sa natpisom "Dobro došli u Ljubicevac" a sa druge strane "Srecan put" i tada im niko to nije zamerio, pa ih sada cudi ovakva reakcija.
- Mi smo mnogo toga samoinicijativno uradili u selu. Konkretno sa još dva zemljaka finansirao sam izradu dve cesme u selu. Svi su tada bili zadovoljni. Pokrenuli smo i inicijativu i angažovali grobara kome meštani od mog novca placaju rad na održavanju groblja prica Gušatovic. - Pri kraju smo izgradnje kanalizacije. Sve to radimo, jer želimo da se naša deca i unuci vrate i žive u ovom selu.
Ova Gušatoviceva želja u ovom momentu izgleda kao teško ostvarljiva, jer je svaka druga kuca u Ljubicevcu zakatancena kada nije vreme godišnjih odmora. U 284 domacinstva živi oko 500 staraca, dok je dvostruko više meštana daleko od zavicaja. Palate i bukvalno dvorci u koje su ovdašnji gastarbajteri uložili velika sredstva, zvrje prazni i cekaju retku priliku da se leti na kratko okupi familija.
- Tacno je da je ovo bogato selo, sa izlokanim putevima. Mnogo toga nije uredu. Nismo jedinstveni i nedostaje inicijativa i od samih meštana, ali i SO Kladovo - jada se Gušatovic. Eto, vidite jedna tabla je zasmetala, umesto da se svi udružimo i od ovog sela napravimo pravi raj. Imamo dunavske plaže koje uopšte nisu iskorišcene. Ima zainteresovanih gastarbajtera da ulažu u selo, privredu i turizam ovoga kraja, ali kao da za sve to vode niko ne haje, a i država ne pruža još dovoljno sigurnosti. Danci su, recimo, zainteresovani da finansiraju instaliranje solarnog grejanja u selu, da naprave atraktivno letovalište. Medutim, ovde kamp - naselje po nekom osnovu pripada Vojsci Jugoslavije i to nije ni malo jednostavno za rešavanje. Nesložni necemo daleko stici.
Pokušali smo da u selu od meštana saznamo šta misle o spornoj tabli i natpisu, ali smo uglavnom dobijali smušene odgovore da im to ne smeta ili da to uopšte i nisu primetili. Vecina ih je nekuda žurila, a jedan broj omladinaca nismo ni mogli da razumemo jer govore iskljucivo danskim jezikom.
Gušatovic se slaže da bi i stanovnici Ljubicevca mogli da izdvoje koji dinar ili krunu, kako ne bi gazili blato i arcili skupe automobile po izlokanim seoskim sokacima, medutim malo je pravih ljudi koji akciju žele da realizuju.
- Dogovoreno je da svako domacinstvo izdvoji po 350 evra za izgradnju puta od glavne magistrale do sela. Kada ce biti asfaltirani sokaci, neizvesno je. Mladima iz Ljubicevca važniji je zlatan nakit i skupa garderoba. Sa punim džepovima kruna uglavnom sa podsmehom gledaju na selo. Najvažnije im je da prilikom dolaska u selo pokažu pred ovdašnjim svetom kako su uspeli u životu.
Pre cetrdesetak godina Ljubicevac je bio siromašno selo. Hleb se zaradivao motikom i nadnicenjem. Onda su gotovo svi krenuli u inostranstvo trbuhom za kruhom. Pocele su da nicu palate, velike štale i ambari. Sve je to danas ostalo prazno. Ljubicevac je selo bogato kucama i prazno ljudima. Da li ce to tako i ostati, pokazace buducnost, tek i oni koji žele da nešto za selo urade povremeno padaju u depresiju.
- Ponekad se pitam da li vredi uopšte da se covek trudi i nešto radi, kad eto ni oko jedne table ne možemo da se dogovorimo - kaže Gušatovic. Ja sam mogao da je postavim ispred svoje kuce, ali šta bi to znacilo. Ne mogu da razmišljam samo o sebi. Ovde dolazi veliki broj stranaca i mi treba da im poželimo dobrodošlicu.
Gušatovic, kao ni njegov prijatelj Goran Boncogic, koji se kasnije ukljucio u ovu pricu, ne veruju da iza ovog stoji politicki momenat, ili nacionalni zato što dobrodošlica nije napisana i na rumunskom jeziku, jer se radi o cisto vlaškom naselju.
- To potenciranje vlaško-rumunskog etnosa od strane nekih ekstremista je najobicnija glupost - kaže Boncogic. Koga više interesuju nacionalne podele. Mi želimo Evropu a ne srednji vek. Tako misle svi oni koji žive u Evropi, zato ne verujem da je to razlog što je tabla nekome zasmetala. Ovde je rec o našem medusobnom neslaganju i našim naravima.
Bilo kako bilo u Ljubicevcu izgleda svi ocekuju da vide da li ce dobrodošlica na engleskom jeziku ostati na ulazu u selo ili ce oni koji tu dolaze morati sami da procenjuju da li su dobrodošli, a da to i javno citaju.
http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2002/08/10/srpski/R02080901.shtml
DUH ZAVICAJA U TUĐINI
Oko dve stotine
Jugoslovena, rodom iz kladovskog i negotinskog kraja, okupljeni u Klubu ,,Timok
98" iz Hilleroda u Danskoj prigodno je u martu 2001. obeležilo tri decenije
postojanja i rada ovog udruženja. Klub kome su jos 1971. godine tada malobrojni
Timočani u naziv, kako kaže, udenuli duh rodnog kraja, odmah je okupio prvu
generaciju naših radnika na radu u danskom gradu Hillerod. Posle 30 godina ovde
statsava i cetvrta generacija mladih Jugoslovena, od kojih su mnogi rođeni
daleko od zavicaja i roditelja.
- Došli smo ,,trbuhom sa kruhom", da zaradimo koju krunu za stare dane, a ostali
sve do ovih dana - podseca na to vreme Ljubomir Gušatovic, presednik Saveza
jugoslovenskih klubova u Danskoj i Kluba ,,Timok 98" u Hillerod. - Za sve ove
godine, naš klub i njemu slicna udruženja u Frederiksverku, Helsingjoru i
Nestvedu, nastojali su da održe stalnu vezu sa zavicajem negujuci u tudjini
kulturu, obicaje, tradiciju i jezik predaka. Uz sve to, Timocani u Skandinaviji
stekli medju Dancima. Oni nam izlaze u susret pokazujuci pritom veliko
razumevanje za kulturne, sportske i humanitarne akcije u kojima nesebicno
pomažemo rodni kraj. Među najvecim donatorima, nastavlja pricu za ,,Timok"
predsednik Saveza jugoslovenskih klubova i Kluba ,,Timok 98" iz Hilleroda, uz
poslovne i uspešne Jugoslovene su i Danci Pele Kamfeld i Kaj Klemenceh, uz cije
posredovanje cemo ovog proleca Zdravstvenom centru u Kladovu doprineti moderno
sanitetsko vozilo sa pratecom opremom za pružanje hitne medicinske pomoci.
- To je samo jedna od nasih akcija koju smo organizovali za ovaj centar, ali i
ostala kladovska preduzeca, ustanove, sportske klubove i pojedince. Kao ljudi u
godinama, mnogi od nas se, posle penzionisanja, sve vise vracaju u zavicaj.
Želimo da i nasa sela kraj Dunava izgledaju evropski kao ovde u Danskoj. U
Ljubicevcu, Grabovici, Velesnici, Velikoj Kamenici i drugim naseljima u
kladovskoj i negotinskoj opštini izgradili smo i opremili velike kuce. Da bi
mnogi od nas u tuđini, konacno, mogli da kažu ,,zbogom", potrebni su nam i bolji
seoski putevi, novi vodovodi, kanalizacija u naseljima, prilazi Dunavu,
otvaranje pogona male privrede i drugi uslovi za život u rodnom kraju - istice
Ljubomir Gušatovič, predsednik Saveza jugoslovenskih klubova u Danskoj i Kluba
,,Timok 98" iz Hilleroda.
Slobodan C. STANKOVIČ
http://www.miodrag.dk/Zavicaja.htm
Dejan Svajner, predsednik IO SO
Kladovo
Investicije u komunalije i obrazovanje
2003/01/18
Kladovo - Najvise investicija u toku jednogodisnjeg
dosadasnjeg delovanja rukovodstva opstine opstine Kladovo bilo je usmereno ka
resavanju komunalnih problema u gradu i dvadeset tri naselja kraj Dunava.
- Preuzimanjem lokalne vlasti zatekli smo opstinski budzet u blokadi
i minus od cetiri miliona dinara. Prilike su se srecom promenile tako da od 7.
januara 2002. godine poslujemo pozitivno, sto se u opstinskoj skupstini nije
desilo u poslednjih pedeset godina - istice Dejan Svajner, predsednik Izvrsnog
odbora Skupstine opstine Kladovo.
- Najvece teskoce zatekli smo u komunalnoj oblasti. Odmah smo se prihvatili
posla i zapoceli izgradnju dela regionalnog vodovoda Grabovicko polje - Velika
Kamenica - Podvrska u duzini od deset kilometara. Ovaj vodovod bice produzen i
do planinskog naselja Manastirica a vrednost investicija iznosi 14 miliona
dinara. Takodje u gradu i naselju Ljubicevac u toku
je izgradnja kanalizacione mreze. Za te poslove iz opstinske kase izdvojeno je
6,5 miliona dinara. Zavrseni su domovi kulture
u Maloj Vrbici i Milutinovcu i zapoceta izgradnja nove skole u Davidovcu. Posle
punih dvadeset godina, uredjuje se prostor za male sportove u dvoristu
Srednjoskolskog centra u Kladovu sa oko 600 ucenika. Za sve ovo obezbedili smo
11,5 miliona dinara - naglasava Svajner.
Spisak investicija u Kladovu i naseljima nije zavrsen. Osim uredjenja trznog
centra "Koling", Skupstina opstine je pomogla javna komunalna preduzeca oko
nabavke rovokopaca za Javno preduzece Jedinstvo, vrednost 3,2 miliona a odobreno
je i 1,5 miliona dinara za kupovinu gradjevinske masine Grejder. Kladovsko
komunalno preduzece Komunalac nabavilo je 80 novih kontejnera, uradjen je
projekat rasvete grada i zamenjene neispravne sijalice, uredjene su plaze u
Tekiji i Kladovu.
U cilju pospesivanja turizma od koga opstina Kladovo mnogo ocekuje osim
uredjenja grada i obale zainteresovanim investitorima bice ponudjeno uredjenje
prostora u tvrdjavi Fetislam i turistickog broda koji ce biti besplatno
ustupljen na koriscenje i krstarenje Dunavom.
B. Petrovic 2003/01/18
http://www.danas.co.yu/20030118/hronika4.htm
U kladovskoj
opstini Skole sve
praznije
2003/05/29
Kladovo - Sve izrazenije iseljavanje
stanovnistva u zemlje zapadne Evrope, kao i takozvana bela kuga na podrucju
kladovske opstine proredila je djacke klupe, pre svega u seoskim skolama. Primer
za to je Osnovna skola "Stefanija Mihalovic" u Brzoj Palanci, kao i njena
isturena odeljenja u zaseocima na planini Miroc.
- Pre samo dvadesetak godina ovde je bilo 859 ucenika, a danas svega 265, istice
Zavisa Veljkovic, direktor brzopalanacke skole. U selima Ljubicevac
i Velesnica ima samo po cetiri ucenika, dok je planinskim zaseocima situacija nesto povoljnija. U cetvororazrednoj skoli u
Alunu u klupama je 11 malisana, Kilomi osam, Velikom Beljanu cetiri i Reci pet
ucenika.
Bez obzira sto je skola u Brzoj Palanci jedna od najopremljenijih u Srbiji sa
internatom za djake pesake, vrticem za predskolsku decu, kao i odeljenjem
specijalne skole "12. septembar" iz Negotina za decu usporenog razvoja, odlazak
dece iz nizih i visih razreda u inostranstvo se nastavlja, pa je u ucionicama
sve vise praznih klupa.
B. Petrovic 2003/05/29
http://www.danas.co.yu/20030529/hronika4.htm
Srpski humanitarci na delu: Ljubomir Gušatovic iz Danske Srce puno darova Zamolio sam naše danske prijatelje da se, kroz klub, ukljuce u akciju prikupljanja pomoci, što su oni prihvatili, na cemu smo im beskrajno zahvalni Razgovarala Dobrila Marinkovic - Soleša
Davne 1969. godine Ljubomir Gušatovic napušta rodno selo na jugu Srbije,
Ljubicevac pored Kladova i sa nepunih 17 godina, krece u beli svet, poput
mnogih, trbuhom za kruhom.
U toj zemlji ima oko 8.000 Srba.
Klemenson je naš prijatelj
Vaš prijatelj iz Danske Kaj Klemensen veliki je prijatelj Srbije. Kaj Klemensen je predsednik Saveza klubova u Danskoj. On je licno bio prisutan ovde i video gde idu humanitarne pošiljke. Mnogo nam je pomogao i nastavice da pomaze ubuduce. Planiramo sakupiti i dovesti pomoc ne samo u Kladovo i Negotin, vec i u Beograd i druge gradove. U septembru dolazi 15 nastavnika iz Danske da se povezu sa osnovnom školom „Vuk Karaddjic“ iz Kladova, da vide kako se ovde zivi. Mozda se škole i pobratime, pa ce srpska deca biti u prilici da posete Dansku, a danska da dodju u Srbiju. |
Pomoc stigla u dva slepera - pise www.dnevnik.co.yu