Oglasna tabla - Ljubicevac

      Ljubičevac sa 12 zvezdica    

 

Kako je tabla sa znakom Evropske unije uzburkala duhove u gastarbajterskom selu kod Kladova

Ljubičevac sa 12 zvezdica

Putokaz postavljen u znak zahvalnosti za donacije, ali je neko ceo slucaj prijavio komunalnoj inspekciji

Selo u kladovskoj opštini na obali Dunava, ciji se gotovo svi stanovnici nalaze na privremenom radu u Danskoj i drugim evropskim zemljama, ovog leta potresa jedna nesvakidašnja afera.

Potpredsednik Mesne zajednice Ljubiša Gušatovic, koji takode godinama sa svojom porodicom pecalbari u Danskoj, na ulazu u selo postavio je tablu sa 12 zvezdica Evropske unije na kojoj piše "Welcome to Ljubicevac" i "Dobro došli u Ljubicevac", ali je to nekome zasmetalo, pa ga je prijavio komunalnoj inspekciji u Kladovu i zatražio da se sporna tabla ukloni.

- Tablu sam postavio 12. jula, dva dana pre nego je održana proslava na kojoj su se okupili zavicajci - kaže Gušatovic. Tacno je da sam njenu nabavku finansirao sa 500 evra, ali to nije moj hir, vec je mesna zajednica smatrala da tako nešto treba da postavimo na ulazu u selo u znak zahvalnosti za pomoc vrednu više od pet miliona evra koja je iz Evrope u vidu donacija stigla u Ljubicevac, ali i druga mesta u Timockoj krajini. Svi su bili oduševljeni ovom idejom, a onda mi je pre nekoliko dana stigao poziv da se javim u sobu broj 12 u komunalnoj inspekciji zato što sam tu tablu postavio.

Gušatovic veli da su, kada je otišao u SO Kladovo da se raspita u cemu je problem, svi bili vrlo ljubazni i rekli da oni samo postupaju po prijavi koju je uputio neko iz njegovog Ljubicevca.

- Ukoliko u SO Kladovo, tacnije komunalnoj inspekciji, budu odlucili da se tabla ukloni, ici cemo do samog državnog vrha da tu odluku poništimo - prilicno uzbudeno kaže Gušatovic. - Ljubicevac je pravo evropsko selo, jer se 90 odsto stanovništva nalazi na privremenom radu u inostranstvu. Krajnje je vreme da udemo u Evropu, a tabla je samo mali korak na tom putu.

Gušatovic kaže da 15 godina nije postojala tabla da se obeleži selo na skretanju od magistralnog puta Kladovo - Negotin. Prošle godine clanovi Mesne zajednice su samoinicijativno kao i ovoga puta postavili manju tablu sa natpisom "Dobro došli u Ljubicevac" a sa druge strane "Srecan put" i tada im niko to nije zamerio, pa ih sada cudi ovakva reakcija.

- Mi smo mnogo toga samoinicijativno uradili u selu. Konkretno sa još dva zemljaka finansirao sam izradu dve cesme u selu. Svi su tada bili zadovoljni. Pokrenuli smo i inicijativu i angažovali grobara kome meštani od mog novca placaju rad na održavanju groblja prica Gušatovic. - Pri kraju smo izgradnje kanalizacije. Sve to radimo, jer želimo da se naša deca i unuci vrate i žive u ovom selu.

Ova Gušatoviceva želja u ovom momentu izgleda kao teško ostvarljiva, jer je svaka druga kuca u Ljubicevcu zakatancena kada nije vreme godišnjih odmora. U 284 domacinstva živi oko 500 staraca, dok je dvostruko više meštana daleko od zavicaja. Palate i bukvalno dvorci u koje su ovdašnji gastarbajteri uložili velika sredstva, zvrje prazni i cekaju retku priliku da se leti na kratko okupi familija.

- Tacno je da je ovo bogato selo, sa izlokanim putevima. Mnogo toga nije uredu. Nismo jedinstveni i nedostaje inicijativa i od samih meštana, ali i SO Kladovo - jada se Gušatovic. Eto, vidite jedna tabla je zasmetala, umesto da se svi udružimo i od ovog sela napravimo pravi raj. Imamo dunavske plaže koje uopšte nisu iskorišcene. Ima zainteresovanih gastarbajtera da ulažu u selo, privredu i turizam ovoga kraja, ali kao da za sve to vode niko ne haje, a i država ne pruža još dovoljno sigurnosti. Danci su, recimo, zainteresovani da finansiraju instaliranje solarnog grejanja u selu, da naprave atraktivno letovalište. Medutim, ovde kamp - naselje po nekom osnovu pripada Vojsci Jugoslavije i to nije ni malo jednostavno za rešavanje. Nesložni necemo daleko stici.

Pokušali smo da u selu od meštana saznamo šta misle o spornoj tabli i natpisu, ali smo uglavnom dobijali smušene odgovore da im to ne smeta ili da to uopšte i nisu primetili. Vecina ih je nekuda žurila, a jedan broj omladinaca nismo ni mogli da razumemo jer govore iskljucivo danskim jezikom.

Gušatovic se slaže da bi i stanovnici Ljubicevca mogli da izdvoje koji dinar ili krunu, kako ne bi gazili blato i arcili skupe automobile po izlokanim seoskim sokacima, medutim malo je pravih ljudi koji akciju žele da realizuju.

- Dogovoreno je da svako domacinstvo izdvoji po 350 evra za izgradnju puta od glavne magistrale do sela. Kada ce biti asfaltirani sokaci, neizvesno je. Mladima iz Ljubicevca važniji je zlatan nakit i skupa garderoba. Sa punim džepovima kruna uglavnom sa podsmehom gledaju na selo. Najvažnije im je da prilikom dolaska u selo pokažu pred ovdašnjim svetom kako su uspeli u životu.

Pre cetrdesetak godina Ljubicevac je bio siromašno selo. Hleb se zaradivao motikom i nadnicenjem. Onda su gotovo svi krenuli u inostranstvo trbuhom za kruhom. Pocele su da nicu palate, velike štale i ambari. Sve je to danas ostalo prazno. Ljubicevac je selo bogato kucama i prazno ljudima. Da li ce to tako i ostati, pokazace buducnost, tek i oni koji žele da nešto za selo urade povremeno padaju u depresiju.

- Ponekad se pitam da li vredi uopšte da se covek trudi i nešto radi, kad eto ni oko jedne table ne možemo da se dogovorimo - kaže Gušatovic. Ja sam mogao da je postavim ispred svoje kuce, ali šta bi to znacilo. Ne mogu da razmišljam samo o sebi. Ovde dolazi veliki broj stranaca i mi treba da im poželimo dobrodošlicu.

Gušatovic, kao ni njegov prijatelj Goran Boncogic, koji se kasnije ukljucio u ovu pricu, ne veruju da iza ovog stoji politicki momenat, ili nacionalni zato što dobrodošlica nije napisana i na rumunskom jeziku, jer se radi o cisto vlaškom naselju.

- To potenciranje vlaško-rumunskog etnosa od strane nekih ekstremista je najobicnija glupost - kaže Boncogic. Koga više interesuju nacionalne podele. Mi želimo Evropu a ne srednji vek. Tako misle svi oni koji žive u Evropi, zato ne verujem da je to razlog što je tabla nekome zasmetala. Ovde je rec o našem medusobnom neslaganju i našim naravima.

Bilo kako bilo u Ljubicevcu izgleda svi ocekuju da vide da li ce dobrodošlica na engleskom jeziku ostati na ulazu u selo ili ce oni koji tu dolaze morati sami da procenjuju da li su dobrodošli, a da to i javno citaju.

SLAVICA MARKOVIĆ

http://arhiva.glas-javnosti.co.yu/arhiva/2002/08/10/srpski/R02080901.shtml

                          DUH ZAVICAJA U TUĐINI



Oko dve stotine Jugoslovena, rodom iz kladovskog i negotinskog kraja, okupljeni u Klubu ,,Timok 98" iz Hilleroda u Danskoj prigodno je u martu 2001. obeležilo tri decenije postojanja i rada ovog udruženja. Klub kome su jos 1971. godine tada malobrojni Timočani u naziv, kako kaže, udenuli duh rodnog kraja, odmah je okupio prvu generaciju naših radnika na radu u danskom gradu Hillerod. Posle 30 godina ovde statsava i cetvrta generacija mladih Jugoslovena, od kojih su mnogi rođeni daleko od zavicaja i roditelja.
- Došli smo ,,trbuhom sa kruhom", da zaradimo koju krunu za stare dane, a ostali sve do ovih dana - podseca na to vreme Ljubomir Gušatovic, presednik Saveza jugoslovenskih klubova u Danskoj i Kluba ,,Timok 98" u Hillerod. - Za sve ove godine, naš klub i njemu slicna udruženja u Frederiksverku, Helsingjoru i Nestvedu, nastojali su da održe stalnu vezu sa zavicajem negujuci u tudjini kulturu, obicaje, tradiciju i jezik predaka. Uz sve to, Timocani u Skandinaviji stekli medju Dancima. Oni nam izlaze u susret pokazujuci pritom veliko razumevanje za kulturne, sportske i humanitarne akcije u kojima nesebicno pomažemo rodni kraj. Među najvecim donatorima, nastavlja pricu za ,,Timok" predsednik Saveza jugoslovenskih klubova i Kluba ,,Timok 98" iz Hilleroda, uz poslovne i uspešne Jugoslovene su i Danci Pele Kamfeld i Kaj Klemenceh, uz cije posredovanje cemo ovog proleca Zdravstvenom centru u Kladovu doprineti moderno sanitetsko vozilo sa pratecom opremom za pružanje hitne medicinske pomoci.
- To je samo jedna od nasih akcija koju smo organizovali za ovaj centar, ali i ostala kladovska preduzeca, ustanove, sportske klubove i pojedince. Kao ljudi u godinama, mnogi od nas se, posle penzionisanja, sve vise vracaju u zavicaj. Želimo da i nasa sela kraj Dunava izgledaju evropski kao ovde u Danskoj. U Ljubicevcu, Grabovici, Velesnici, Velikoj Kamenici i drugim naseljima u kladovskoj i negotinskoj opštini izgradili smo i opremili velike kuce. Da bi mnogi od nas u tuđini, konacno, mogli da kažu ,,zbogom", potrebni su nam i bolji seoski putevi, novi vodovodi, kanalizacija u naseljima, prilazi Dunavu, otvaranje pogona male privrede i drugi uslovi za život u rodnom kraju - istice Ljubomir Gušatovič, predsednik Saveza jugoslovenskih klubova u Danskoj i Kluba ,,Timok 98" iz Hilleroda.

Slobodan C. STANKOVIČ

http://www.miodrag.dk/Zavicaja.htm

Dejan Svajner, predsednik IO SO Kladovo  Investicije u komunalije i obrazovanje  2003/01/18

Kladovo - Najvise investicija u toku jednogodisnjeg dosadasnjeg delovanja rukovodstva opstine opstine Kladovo bilo je usmereno ka resavanju komunalnih problema u gradu i dvadeset tri naselja kraj Dunava.
- Preuzimanjem lokalne vlasti zatekli smo opstinski budzet u blokadi i minus od cetiri miliona dinara. Prilike su se srecom promenile tako da od 7. januara 2002. godine poslujemo pozitivno, sto se u opstinskoj skupstini nije desilo u poslednjih pedeset godina - istice Dejan Svajner, predsednik Izvrsnog odbora Skupstine opstine Kladovo.
- Najvece teskoce zatekli smo u komunalnoj oblasti. Odmah smo se prihvatili posla i zapoceli izgradnju dela regionalnog vodovoda Grabovicko polje - Velika Kamenica - Podvrska u duzini od deset kilometara. Ovaj vodovod bice produzen i do planinskog naselja Manastirica a vrednost investicija iznosi 14 miliona dinara.
Takodje u gradu i naselju Ljubicevac u toku je izgradnja kanalizacione mreze. Za te poslove iz opstinske kase izdvojeno je 6,5 miliona dinara. Zavrseni su domovi kulture u Maloj Vrbici i Milutinovcu i zapoceta izgradnja nove skole u Davidovcu. Posle punih dvadeset godina, uredjuje se prostor za male sportove u dvoristu Srednjoskolskog centra u Kladovu sa oko 600 ucenika. Za sve ovo obezbedili smo 11,5 miliona dinara - naglasava Svajner.
Spisak investicija u Kladovu i naseljima nije zavrsen. Osim uredjenja trznog centra "Koling", Skupstina opstine je pomogla javna komunalna preduzeca oko nabavke rovokopaca za Javno preduzece Jedinstvo, vrednost 3,2 miliona a odobreno je i 1,5 miliona dinara za kupovinu gradjevinske masine Grejder. Kladovsko komunalno preduzece Komunalac nabavilo je 80 novih kontejnera, uradjen je projekat rasvete grada i zamenjene neispravne sijalice, uredjene su plaze u Tekiji i Kladovu.
U cilju pospesivanja turizma od koga opstina Kladovo mnogo ocekuje osim uredjenja grada i obale zainteresovanim investitorima bice ponudjeno uredjenje prostora u tvrdjavi Fetislam i turistickog broda koji ce biti besplatno ustupljen na koriscenje i krstarenje Dunavom.


B. Petrovic  2003/01/18

http://www.danas.co.yu/20030118/hronika4.htm

U kladovskoj opstini Skole sve praznije    2003/05/29

Kladovo - Sve izrazenije iseljavanje stanovnistva u zemlje zapadne Evrope, kao i takozvana bela kuga na podrucju kladovske opstine proredila je djacke klupe, pre svega u seoskim skolama. Primer za to je Osnovna skola "Stefanija Mihalovic" u Brzoj Palanci, kao i njena isturena odeljenja u zaseocima na planini Miroc.
- Pre samo dvadesetak godina ovde je bilo 859 ucenika, a danas svega 265, istice Zavisa Veljkovic, direktor brzopalanacke skole.
U selima Ljubicevac i Velesnica ima samo po cetiri ucenika, dok je planinskim zaseocima situacija nesto povoljnija. U cetvororazrednoj skoli u Alunu u klupama je 11 malisana, Kilomi osam, Velikom Beljanu cetiri i Reci pet ucenika.
Bez obzira sto je skola u Brzoj Palanci jedna od najopremljenijih u Srbiji sa internatom za djake pesake, vrticem za predskolsku decu, kao i odeljenjem specijalne skole "12. septembar" iz Negotina za decu usporenog razvoja, odlazak dece iz nizih i visih razreda u inostranstvo se nastavlja, pa je u ucionicama sve vise praznih klupa.


B. Petrovic  2003/05/29

http://www.danas.co.yu/20030529/hronika4.htm

Srpski humanitarci na delu: Ljubomir Gušatovic iz Danske


Srce puno darova

Zamolio sam naše danske prijatelje da se, kroz klub, ukljuce u akciju prikupljanja pomoci, što su oni prihvatili, na cemu smo im beskrajno zahvalni

Razgovarala Dobrila Marinkovic - Soleša

Davne 1969. godine Ljubomir Gušatovic napušta rodno selo na jugu Srbije, Ljubicevac pored Kladova i sa nepunih 17 godina, krece u beli svet, poput mnogih, trbuhom za kruhom.


„Bila su u mom kraju teška vremena, roditelji nisu mogli da me školuju. Stigao sam u Dansku, završio sam samo osnovnu školu, zaposlenja nije bilo. Bio sam premlad i zahvaljujuci nekim našim ljudima i ambasadi, polako sam se snašao. U pocetku sam radio u zeljezari, a posle sam 20 godina vozio autobus, povredio sam ledja i sada sam u penziji“, prica Gušatovic.
Kako ste došli na ideju da sakupljate humanitarnu pomoc i na kakve ste probleme nailazili?
Bio sam i sekretar i blagajnik u Srpskom društvu u Danskoj, a vec desetak godina sam i predsednik, a vodim i ostale klubove iseljenika u Danskoj.

U toj zemlji ima oko 8.000 Srba.
Kada mi se otac povredio i završio u bolnici, video sam kakva je situacija u zdravstvu u Srbiji, i odlucio sam da pomognem. Insistirao sam da se krene sa prikupljanjem namenske humanitarne pomoci, i zamolio naše danske prijatelje da se, kroz klub, ukljuce u tu akciju, što su oni prihvatili.
Mnogo ste akcija organizovali, nedavno je pošiljka iz Danske stigla i u Negotin...
Pre dva meseca smo dva šlepera sa medicinskom opremom, vrednom milion evra, dovezli u Zdravstveni centar Negotin. Radi se o krevetima, posteljini, 70 kompjutera...To je bila osma po redu humanitarna pošiljka. Prethodne pomoci su bile upucene u Zdravstveni centar u Kladovu. Sa zadovoljstvom mogu reci da ta bolnica sada konacno lici na pravu medicinsku ustanovu.
Koji su problemi iseljenika?
Poslednje dve - tri godine naši ljudi sve redje dolaze iz Danske u Srbiju. Osecamo se ovde strancima. Prica se mnogo o dijaspori, a niko nas ozbiljno ne uzima u obzir. U našim opštinama samo gledaju kako bi nam za mesec dana, dok smo tu, uzeli pare. A niko ne pita, koji su naše brige. Naša deca nisu zainteresovana za zavicaje svojih roditelja, pa je ono što smo mi gradili ovde uglavnom zapušteno. Trazio sam prijem kod gospodina Koštunice, da mu predstavim probleme oko naših penzija, jer Danska nije potpisala konvenciju sa SCG. Primio me i obecao da ce uraditi sve da se to reši, ali ni dan danas taj naš dogovor nije realizovan.
Kako se snalaze izbeglice iz bivše Jugoslavije koje su poslednjih godina stizale u Dansku?
Izbeglice su u Danskoj bile dobro tretirane i dobro su se snašle. Sada je, medjutim, prijem stranaca veoma zaoštren. Cak se i vize se teško dobijaju.
Ima li interesa u Danskoj za ulaganja u našu privredu?
Slabo. Vodio sam prijatelje iz Danske u zajecarsku pivaru u vezi izvoza crnog piva, ali nismo uspeli. Sistem je takav, na svaki potez ili papir ceka se po pola godine. Bilo je i pokušaja dogovora oko plasmana nameštaja, ali bez uspeha.
 

Klemenson je naš prijatelj

Vaš prijatelj iz Danske Kaj Klemensen veliki je prijatelj Srbije.
Kaj Klemensen je predsednik Saveza klubova u Danskoj. On je licno bio prisutan ovde i video gde idu humanitarne pošiljke. Mnogo nam je pomogao i nastavice da pomaze ubuduce. Planiramo sakupiti i dovesti pomoc ne samo u Kladovo i Negotin, vec i u Beograd i druge gradove. U septembru dolazi 15 nastavnika iz Danske da se povezu sa osnovnom školom „Vuk Karaddjic“ iz Kladova, da vide kako se ovde zivi. Mozda se škole i pobratime, pa ce srpska deca biti u prilici da posete Dansku, a danska da dodju u Srbiju.

http://www.praviodgovor.co.yu/broj84/gusatovic.html

                  Pomoc stigla u dva slepera - pise www.dnevnik.co.yu


  Vic Dana

         

Thank you visiting my homepage!

                                                                                             Poslednja izmena

                                 2020-06-15                                     

Copyright © 1999 - 2099 Slavisa Jordacijevics hemsida All Rights Reserved